Nikola Tesla je svetu u nasleđe ostavio mnogo više od onoga što znamo. Štošta još uvek nije otkriveno i objašnjeno. Poslednjih par decenija posebno se više govori o načinu na koji je funkcinisao njegov um.
Šta je sve radio, koje je tehnike koristio da bi koristio što veći deo mozga, čega je bio svestan i na koje je načine stvarao, i svim tim na kraju postigao da bude jedan od najvećih izumitelja ikada? Ponešto od njegovih navika i metoda možemo i mi koristiti. Zašto ne pokušati da razmišljamo kao Tesla?
Njegovim životom i radom dugo se bavi Spasoje Vlajić. On je na Prirodno-matematičkom fakultetu diplomirao fiziku čvrstog stanja. Poznat je po svojim istraživanjima fizike i tehnologije svesti. Vlajić je i jedan od osnivača „Centra za istraživanje nasleđa Nikole Tesle“, otvorenog na 7 decenija od Tesline smrti, 7. januara 2013. godine. I autor brojnih knjiga, posebno o Tesli.
U ovoj „Razmišljajte kao Nikola Tesla“ uči nas tehnikama, objašnjava ih, daje praktične primere ali i vežbe kojima možemo unaprediti um. Dok je čitamo, zaista sve izgleda tako jasno i logično. I Teslina rečenica: “Energija jedne misli može odrediti kretanje svemira“, zvuči prijemčivo.
Pravi paralelu između metoda Leonarda da Vinčija i Nikole Tesle i podvlači sličnosti, između ostalog u nastojanju da jednako razvijaju sve poznate vrste „merljivih pameti“, dnosno inteligencija: logičko-matematičku, govorno-jezičku, prostorno-mehaničku, muzičku, telesnu, društvenu i samospoznajnu.
Primećujete da ste i vi u nekima manje, a u drugima više uspešni. Najveći uspeh se postiže kada se koriste u skladu logika i mašta, naučni i logički pristup, odnosno leva i desna hemisfera mozga. Što radi samo 10 posto ljudi.
A da bismo postigli ono čemu težimo, neophodni su nam:
- smiren um
- vera u ono što radimo
- ravnomerno korišćenje obe polovine mozga.
Pre nego što nas upozna sa nekim Teslinim tehnikama, Vlajić podseća da je leva hemisfera povezana sa čulnim iskustvima i logičkim razmišljanjem, a desna sa duhovnim iskustvima i nadlogična je. Tesla je davao prednost desnoj heemisferi, i mislio da naslućivanjem, intuicijom, možemo postići više razumevanja.
On je ideju umesto u praksi prvo razvijao, vrlo detaljno i živo, u svojoj mašti. I kada bi je sasvim usavršio, tek tada bi joj davao fizički oblik. Bio je svestan energije misli, tih misaonih slika, koje se mogu kretati ka telu i van njega – ka svetu. I menjati i jedno i drugo. Jer, energija prirode je i deo nas, naša energija. Pa se ono što mislimo može poklopiti sa fizičkim manifestacijama.