Naslovna / Dobre priče / Krešimir Mišak
TEORIJE ZAVERE ILI SKRIVENE ISTINE
Krešimir Mišak TEORIJE ZAVERE ILI SKRIVENE ISTINE

Krešimir Mišak
TEORIJE ZAVERE ILI SKRIVENE ISTINE

Kultna emisija Na rubu znanosti, koju naš sagovornik već punih četrnaest godina vodi na HRT-u, nastala je, kaže, zbog niza slučajnosti. Ipak, njeno trajanje potvrđuje da je veoma važno kako se naizgled haotične “kockice slože”

U ovom slučaju, slaganje je bilo više nego uspešno, a sledio je i nastavak. Inspirativne teme iz emisija naš sagovornik je preneo u knjigu intervjua “Sretan vam kraj sveta… kakvog ste poznavali”, objedinjujući priče različitih istraživača “na granici nauke” i duhovnosti koje su se složile u glavnu temu – transformaciju svesti i sveta kojoj smo svi svedoci u današnjem vremenu.

Na Wikipediji o njemu piše da je hrvatski novinar, rok muzičar i pisac naučne fantastike. Nisam sigurna da će se ni njegovi fanovi, a ni sam Mišak složiti da je ono o čemu piše – samo naučna fantastika.

Na predavanju u Gadami Institutu u Požarevcu, čiji je naziv bio kao i naslov knjige “ Srećan vam kraj sveta… kakvog ste poznavali”, svi posetioci, uključujući pisca ovih redova nisu mogli da se otmu utisku da se nalaze na nekom vanvremenskom mestu, daleko od stvarnosti ili bar prilično udaljeni od svakodnevnog života. Mišak nam je, naime, izneo neverovatnu količinu informacija o različitim takozvanim “teorijama zavere”, ali i o svetovima koji su za većinu nas skoro na granici fantastike. Toliko puno znanja iskristalisanih tokom rada na emisiji Na rubu znanosti bilo je logično preneti na papir i sačuvati kao svedočanstvo i u ovoj, pisanoj formi.
– Knjiga sadrži intervjue s četrdesetak autora koji su gostovali u emisiji a njen naslov je nastao zbog poznate fraze (Kraj sveta koji poznajemo) i samo smo dodali “srećan”. I tako je ostao dobar naslov koji se ne vezuje direktno za emisiju, jednostavno smo otvorili neka druga vrata, svet knjiga. Autori su pričali o kraju sveta kakvog poznajemo i o transformaciji svesti i sveta.
Tu moguću “transformaciju sveta” oslikavaju, na primer, fizičar Hal Puthof, astronaut Edgar Mičel, fizičar Karl Pribram, arheolog Majkl Kremo, teoretičar zavere Dejvid Ajk, itd.

Da li na svojim predavanjima iznosi svoja razmišljanja o znanjima koja je stekao tokom godina ili prenosi informacije do kojih je došao radeći emisiju Na rubu znanosti? Ili jednostavno kombinuje?
– Pričam neka svoja razmišljanja, ali kad nešto novo čujem, i to ispričam. Generalno nemam određenu temu nego povezujem različite teme koje su i inače povezane.

Možda baš zbog toga njegova predavanja podsećaju na bujicu koja vas nosi sa jednog na drugi kraj sveta ili iz jednog u drugo vreme i tako sve dalje i dalje.
– Imam osećaj da svakom čoveku te teme ne mogu dosaditi. Iz te perspektive ne mogu zamisliti ništa pametnije što bih mogao raditi. Svaki čovek želi da radi nešto što ima neku svrhu, pa čak i ako nije siguran šta je to ali makar da ga zanima ili mu čini život uzbudljivim.