Naslovna / Čuvari zdravlja / Kiseonik kao univerzalni lek
NIJE SVE U ŽIVOTU, ALI BEZ NJEGA NEMA ŽIVOTA
Kiseonik kao univerzalni lek NIJE SVE U ŽIVOTU, ALI BEZ NJEGA NEMA ŽIVOTA

Kiseonik kao univerzalni lek
NIJE SVE U ŽIVOTU, ALI BEZ NJEGA NEMA ŽIVOTA

Specijalista pomorske medicine, prim. dr med. Miodrag Živković odgovara na pitanja kako stres utiče na naš život i kako se on može eliminisati uz pomoć hiperbarične oksigenacije

Hiperbarična oksigenacija – medicinska disciplina kod koje se kiseonik koristi kao osnovno sredstvo lečenja, sprovodi se u specijalnim uređajima – hiperbaričnim komorama. U hiperbaričnoj medicini, osnovni terapijski supstrat je stopostotni kiseonik, koji se udiše u uslovima povišenog pritiska. Prim. dr med. Miodrag Živković, specijalista pomorske medicine, fiziolog i ekspert za hiperbaričnu i podvodnu medicinu, objasnio nam je zašto ova vrsta terapije ima značajnu ulogu u borbi protiv stresa.
– Kiseonik nije sve u životu, ali bez njega nema života. Svi procesi koji se odvijaju u našem organizmu su zavisni od kiseonika, pa se kiseonik primenjuje kao lek kod raznih oboljenja – kao što su bolesti srca i krvnih sudova, bolesti pluća, a značajnu primenu ima kod dijabetesa.

Bolest je posledica stresa. Stalni stres izazvan psihičkim ili fizičkim agensima dovodi do brojnih promena u našem organizmu, a slobodno možemo da kažemo da se sve bolesti javljaju kao posledica neke vrste disbalansa, odnosno stresa. Ako smo dugo izloženi stresu dolazi do poremećaja homeostatske, ravnotežne funkcije u našem organizmu i to može da prouzrokuje ozbiljne zdravstvene odnosno telesne poremećaje. Ovde ćemo pomenuti neke od najčešćih oboljenja koja se javljaju kao posledica stresa, a kod kojih hiperbarična oksigenacija predstavlja terapiju izbora koja dovodi do poboljšanja bolesnog stanja ili do potpunog izlečenja.
– Jedan od češćih problema je dijabetes koji se javlja kao posledica poremećaja funkcije pankreasa. Vrlo često kažemo da je osoba dobila šećernu bolest zbog nekog žestokog stresa koji je izbacio na površinu već postojeći problem, kom je pacijent od ranije bio sklon. Zatim, kao posledica se javlja i hormonalni disbalans, odnosno poremećaj rada žlezda sa unutrašnjim lučenjem. Stres utiče i na lučenje takozvanih energetskih – nadbubrežnih hormona. Od dugotrajnog stresa se smanjuje bubrežna funkcija, a kao posledica se javlja anemija… Ne treba zaboraviti ni kardiovaskularna oboljenja koja su često u direktnoj vezi sa stresom.

Koncentrisani kiseonik i prevencija bolesti. Ulaskom u hiperbaričnu komoru, prostor koji je hermetički zatvoren i gde je pritisak povišen, pacijentu se omogućava da udahne daleko veću količinu kiseonika od one koju uobičajeno udiše. Veliki, koncentrisan broj molekula kiseonika, stiže pravo na ona mesta u organizmu koja su ugrožena bolešću.
– Kiseonik u koncentrisanom obliku uvodi organizam u ravnotežu. Sve naše fiziološke, biohemijske, hormonalne i ostale funkcije se dovode u balans i na taj način štitimo fizički deo našeg bića. Ne treba zaboraviti da nedostatak kiseonika može da bude uzrok, ali i posledica bolesti. Istraživanja su pokazala da hiperbarična komora ima blagotvorno delovanje i na centralni nervni sistem i zbog toga se danas koristi ne samo za postizanje psihičke homeostaze, već i u lečenju depresije i šizoidnih poremećaja. Hiperbarična komora, dakle, ima značajno mesto u sprečavanju trajnih posledica stresa. Ukoliko do njih ipak dođe, redovnim ulascima u komoru organizam se vraća u normalno, optimalno stanje.
Hiperbarična komora može da se koristi i preventivno kako bismo organizam redovno snabdevali kiseonikom kao neophodnom supstancom koja ga vraća u balans i sprečava moguća oštećenja.

Tekst: Manja Perić Mitić