Preko trnja do zvezda – tako se u svega četiri reči može opisati životni put kraljice tok-šoua i jedne od najuticajnijih žena sveta. Njeno ime danas je sinonim za televizijsko novinarstvo, ali njen početak bio je sve, samo ne bajka. Štaviše, bio je to scenario na kakvom mogu da pozavide i najozbiljnije holivudske drame
U Americi, ali i ostatku sveta, Opra Vinfri (Oprah Winfrey) je sinonim za uspeh. Slavna televizijska voditeljka i jedna od najuticajnijih žena sveta savršen je uzor svima koji veruju da je posle dugog puta kroz trnje moguće stići do zvezda. Nesrećno detinjstvo, siromaštvo, zlostavljanje i očajanje obeležili su najveći deo njenog života, čije je fragmente hrabro otkrivala u svojoj emisiji. A kada je šou pre skoro tri decenije počeo da se emituje, niko nije mogao ni da pretpostavi da će pomeriti granice televizije i postati pravi kult sa preko pet hiljada emisija i pedeset miliona stalnih gledalaca širom sveta.
Opra Vinfri rođena je 1954. godine u Misisipiju, u vreme kada je zloglasni Kju Kluks Klan još uvek vršljao američkim jugom, a Martin Luter King u borbu za osnovna ljudska prava poveo svoje tamnopute sunarodnike. Ime je dobila po biblijskom liku iz Knjige o Rut, ali pošto članovi porodice nisu znali kako se ono pravilno izgovara, zvali su je jednostavno Opra. Njenа mаjkа, sluškinjа, bila je tinejdžerka kada ju je rodila. Nikad nije saznala ko joj je biološki otаc.
Siromaštvo i obrazovanje. Majka je rano otišla od kuće, ostavivši ćerku sa bakom u velikom siromaštvu. Kasnije je Opra šokiranim gledaocima pričala kako je umesto haljina nosila džakove za krompir, zbog čega su joj se ostala deca podsmevala. No, još tada je čvrsto odlučila da će jednog dana postati bogata i uspešna. Iako su živeli u krajnjoj bedi, Opra je uz baku mnogo naučila. Sa tri godine već je umela da čita, a u lokalnoj crkvi zvali su je propovednik jer je odlično recitovala stihove iz Biblije. Kasnije se preselila kod majke u Milvoki, ali tamo nije bila srećna. Živela je u getu. Majka se u međuvremenu udala i rodila još dvoje dece, koju je zbog nemaštine ubrzo dala na usvajanje. Da ni njima nisu cvetale ruže potvrđuju tužni podaci da je Oprina polusestra umrla kao narkoman, dok je polubrat još ranije preminuo od side. Ni ona se nije dugo zadržala pored majke. Iako je bila talentovano dete koje je zahvaljujući inteligenciji preskakalo razrede, u nekom trenutku je podlegla uticaju kriminalnog okruženja u kojem je rasla, pa je jednom prilikom uhvaćena u krađi. Na svu sreću, u popravnom domu nije bilo mesta. Majka ju je potom poslala u Nešvil kod čoveka za kojeg je pretpostavljala da je Oprin otac.
Najbolji učenik. Mnogo godina kasnije, Opra je u emisiji priznala kako su je članovi očeve familije seksualno zlostavljali. Otkrila je da su za te strahote najviše krivi njen stric, bratanac i porodični prijatelj, a sve je počelo kada je imala jedva devet godina. Bežeći od horora i trauma koje je doživljavala u sopstvenom domu, ostala je u drugom stanju kada joj je bilo samo četrnaest godina. Svesna da ne sme roditi dete, pila je deterdžent kako bi ga izgubila.
– Očuh mi je rekao da bi me radije video kako plutam u reci, nego što bi dozvolio da osramotim porodicu rođenjem vanbračnog deteta. Tada sam jedini izlaz videla u samoubistvu – ispričala je Opra, koja na kraju ipak nije digla ruku na sebe, ali je na sve načine pokušavala da izazove spontani pobačaj. Porodila se, donevši na svet mrtvorođenče.
– Kada je beba umrla, imala sam utisak da mi je život dao drugu šansu. Iako vrlo strog i patrijarhalan, otac mi je omogućio pristojno školovanje. Postala sam najbolji učenik u srednjoj školi, što mi je obezbedilo stipendiju na državnom univerzitetu, gde sam upisala studije komunikаcije.