Rođenje deteta, venčanje, rođendani, unapređenje na poslu, putovanja – neki su od najvažnijih događaji u životu, ali su istovremeno i najstresniji. Zbog čega je to tako, i da li postoji način da ih lakše prebrodimo tema je kojom su se bavili stručnjaci iz celog sveta
Svi lepi događaji koje željno iščekujemo, zbog neizvesnosti i polaganja nade da će se sve završiti onako kako smo planirali, neminovno sa sobom nose i veliku dozu stresa. Naime, kada nam je nešto izuzetno važno, pokušavamo da to organizujemo ili isplaniramo do savršenstva. Zbog toga takve situacije mogu da se pretvore u pravu noćnu moru jer smo pod stalnom tenzijom da nešto ne krene pogrešnim pravcem. Stresnu reakciju u ovom slučaju može da izazove čak i sitnica koja pokreće snažnu emociju jer remeti našu fizičku i mentalnu ravnotežu.
Nova ljubav. Iako se pokazalo da ljubav smanjuje stres, u prvoj fazi zaljubljivanja, kada se partneri još ne poznaju dovoljno, a emocije počinju da rastu neverovatnom brzinom, može da dođe do pojačanog stresa. Strah od intimnosti s novim partnerom može da dovede do hormonskih promena i čestih promena raspoloženja što je uvod u stresno stanje. Međutim, pošto se pokazalo da su ljudi kreativniji kada se zaljube, psiholozi savetuju da pišete i crtate kako biste lakše podneli stres u prvim danima veze.
Rođenje deteta. Dolazak novog člana porodice može da bude izuzetno stresan, iako je to trenutak kojem se svi raduju i sa nestrpljenjem očekuju. Međutim, zabrinutost zbog toga kako će se roditelji snaći u novoj ulozi i da li su spremni za toliku odgovornost može da dovede do panike koja će stvoriti dodatnu tenziju između partnera. U takvim situacijama, psiholozi savetuju da se potraži pomoć, najbolje baka i deka, ili nekog drugog iz bliskog okruženja ko će pomoći oko bebe dok se svi ne naviknu na navonastalu situaciju.

Uspomene sa venčanja mogu nekada da reše krizne situacije u braku
Rođendani. Kao i svaki drugi emocionalni događaj i rođendan može da bude okidač za stres. Svaki „divan dan“ je neka vrsta datuma za preispitivanje šta smo uradili sa svojim životom, dokle smo stigli, šta smo propustili… To se posebno odnosi na kasnije rođendane, kada ljudi počinju da sravnjuju račune sami sa sobom jer osećaju da im mladost polako klizi iz ruku. Savet stručnjaka je da treba da ostanete u sadašnjosti i uživate u onome što donose nove prilike u životu, ne okrećući se iza sebe.
Novi posao ili unapređenje. U istraživanju koje je sprovela jedna velika svetska firma dve trećine menadžera je potvrdilo da im je nakon razvoda najveći stres donelo unapređenje.
Iako je generalno ovo pozitivan događaj, novi početak može da stvori veliki pritisak zbog očekivanja koja se postavljaju na novom radnom mestu.
Depresivna nedelja. Nedelja je, znamo svi, dan za odmor. Međutim, za mnoge zaposlene ljude ona je često stresnija nego običan radni dan. Zašto? Stručnjaci smatraju da fenomen nedeljne depresije nastaje zbog straha od obaveza koje zaposlene čekaju u danima koji su pred njima. Studija koja je sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala je da 26 posto ljudi pati od nedeljnog stresa jer su zabrinuti za povratak na posao u ponedeljak.
Psiholog Stefani Sarkis onima koji nedeljom osećaju napetost i pritisak preporučuje da budu aktivni, da rasporede svoje vreme, a posebno da se što više druže sa porodicom i prijateljima.

Na odmoru primenite sistem „budite prisutni ovde i sada“
Odlazak u penziju. Suočavanje sa novim periodom u životu koji donosi puno slobode ali i pitanje kako taj potpuno novi životni segment iskoristiti za mnoge ljude je uvod u stres. Zbog toga se preporučuje pronalaženje novog hobija ili aktivnosti, nešto što ste uvek želeli da radite a niste nikada imali dovoljno vremena.
Po svemu sudeći, prisutnost u sadašnjem trenutku je glavna karika koja će nas oslobodit stresa kad su u pitanju važne životne situacije. Ne žalite za prošlošću, ne brinite zbog budućnosti – uživajte sada i ovde jer je to jedino sigurno i realno, savet je koji će vam dati svako ko se ozbiljno bavi temom koja se provlači kroz skoro svaki segment našeg života, a zove se stres.