Naslovna / Bonus za dušu / Pouke iz narodnih predanja korisne u našem vremenu
ČOVEK KOJI JE VOLEO GALEBOVE
Ošo (Osho)
Pouke iz narodnih predanja korisne u našem vremenu ČOVEK KOJI JE VOLEO GALEBOVE Ošo (Osho)

Pouke iz narodnih predanja korisne u našem vremenu
ČOVEK KOJI JE VOLEO GALEBOVE
Ošo (Osho)

oshoOno čemu decenijama uči Ošo (Osho) samo sliči u pojedinim elementima drugim učenjima, ali ga je teško svrstati u neku od kategorija

Proslavljen svojom „aktivnom meditacijom“ namenjenom prvenstveno oslobađanju tela i uma od stresa, slikovito nudi čitaocima njegovih knjiga, nastalih iz beleški sa predavanja, saznanja i odgovore koji daju sliku kvalitetnijeg i punijeg života.
Ova knjiga sadrži 9 poglavlja, 9 životnih lekcija, odnosno 9 tematskih predavanja koje je držao širom sveta. Svako poglavlje u osnovi ima priču sa određenom situacijom i porukom, tradicionalni sadržaj zabeležen u pisanoj formi a potekao iz naroda. Ošo analizira duboko zadirući u reči i postupke aktera priče, i vodi nas do načina kako bismo nešto mogli da promenimo. Svako poglavlje naslovljeno je po priči, paraboli, koja je osnova mudrosti sa kojom nas upoznaje.

1. HOD PO ŽICI: Uči nas da je tajni ključ u ravnoteži. Ko nauči da balansira između suprotnosti, spoznaće život, postojanje, Boga, piše Ošo. Život i jeste moguć samo zahvaljujući suprotnostima, ljubavi i mržnje, muškarca i žene, dana i noći… Kada postignemo ravnotežu između suprotnosti, spoznaćemo poverenje. Moramo da se odreknemo naših verovanja, jer su ona pozajmljena. Savetuje i da se čuvamo ekstrema, života u jednom od krajnosti. Postoji samo jedan način da živimo život, a to je iskustvo, lično jer je tuđe bez koristi.

2. SAMO IGRAČI U IGRI: Ošo kaže da je najveća propast za um potraga i čežnja za nečim. Savetuje da život bude jedini Bog, da nam drugi nisu potrebni jer su svi bogovi izumi ljudi. Uvek smo na cilju jer je on tu gde smo mi sada, put ne postoji. Treba da se osvrnemo i vidimo kako život buja oko nas.
Budemo svesni da je najneobičnije biti običan. Osećanje sreće je posledica stanja svesti a ne spoljnih uticaja.

3. NEZNANJE JE NAJBOLJI PRIJATELJ: Kad nestanu znanje i učenost, ostaje život kakav jeste. Znanje stičete rođenjem, učenost vremenom. Kada shvatimo da ne znamo, između nas i realnosti se javlja duboka povezanost.

4. OPUŠTENO: Ošo govori o razlozima zbog kojih „rad na sebi“ obično ne uspeva. Prošlost i budućnost su fenomeni uma, ideja o vremenu koje ne postoji. Samo je sadašnjost deo večnosti, i samo ona postoji. Nikuda ne treba da idemo, ne treba da dostižemo Boga jer je On već u nama. Zato treba da doživimo prosvetljenje.

5. SAMO ZLATO: Kad imate svest, postoje dve mogućnosti – da budete srećni ili nesrećni. Vi birate. Ako hoćete da budete srećni, ponekad ćete morati da budete neposlužni, da se pobunite, jer ako radite ono što ne želite, sigurno ćete biti nesrećni. Sreća je tu kada ste u skladu sa sopstvenim životom. Bićete srećni ako ste budni, svesni svojih želja i sudbine. Ako tačno znate šta želite koncentracija će sama doći, ceo život krenuti u pravom smeru.

6. BUDA CRNOG NOSA: Jedan od najvećih problema je razgraničenje između ljubavi i povezanosti. Posesivnost i povezanost nisu prava ljubav. Ljubav je poverenje, blaženstvo, blagoslov, daje život drugome. Posesivnost i povezanost mu život uzimaju. Ljubomora i strah, kaže, prave zatvor oko te osobe. Kada se oslobodite tih emocija, sazaćete da ne treba pokušavati zadržati ljubav, već da ljubav treba gajiti, širiti, podeliti sa svima.

7. ČOVEK KOJI JE VOLEO GALEBOVE: Nemoguće je tražiti sreću, ona mora da se čeka. Što se više trudite, manje su šanse da uspete. Život se kreće u koncentričnim krugovima, a ne u određenom pravcu. Kad se zaustavite u potrazi, opustite, možete odmah osetiti i doživeti sreću. Pustite život da se odvija svojim tokom, ne požurujte ga.

8. POTRAGA ZA BLAGOM: Želje se rađaju iz prošlosti, a ako idemo ka njima krećemo se ka budućnosti. Time se odričemo onog jedinog što postoji – sadašnjosti. Blago je ovde i u nama. Nazivi, etikete kao moć, novac, su laži, zavaravaju da mislimo da nešto stvarno tražimo. Suština je da shvatimo da je blago u nama, a ne izvan nas.

9. NI JA TE NE OSUĐUJEM: Poglavlje koje se bavi religijom i moralom, i time kako se prvo uvek izopači u drugo. Moralnost je pozajmljena iz tradicije i mase, i kako ima raznih naroda, običaja i verovanja, tako postoji hiljadu i jedna vrsta morala. Ne može nešto za jednog biti moralno a za drugog nemoralno. I nema razlike da li nešto radite ili mislite o tome. Ne budite moralista već moralni, što znači da treba da živite svesno, svest je vaša, a savest ste preuzeli od drugih.

Preporučila: Željka Zebić