Većina ljudi smatra da bi njihov život bio mnogo kvalitetniji ukoliko bi imali jaču volju. Moglo bi se reći da ne greše, jer kada god želimo da unapredimo svoj život, u bilo kom smislu, volja je čini se ključni faktor
Bolje zdravlje, kvalitetnije odnose, pa i uspešniju karijeru imaćemo ukoliko smo u stanju da bolje upravljamo sobom. Ako smo dovoljno snažni da pojedemo voćku umesto nekog kolača, sigurno je da radimo u prilog svog zdravlja. Isto tako, ako smo u stanju da odolimo surfovanju po internetu i društvenim mrežama i umesto toga uradimo nešto konstruktivnije, verovatnoća da ćemo biti poslovno uspešniji je sigurno veća. Istraživanja pokazuju da je samodisciplina važnija od koeficijenta inteligencije kada je postizanje i akademskih rezultata u pitanju.
„Iako imamo jedan mozak, čini se da imamo dva uma, nešto kao recimo da su dve osobe u nama. Jedna verzija sluša nagone i teži ka trenutnom zadovoljenju, dok druga verzija obuzdava porive i odlaže zadovoljenje kako bi zaštitila dugoročne ciljeve. Mi smo kompletno različite osobe u zavisnosti od toga koji deo mozga je aktivan“, kaže dr Keli Mekgonigal, psiholog i predvač na Stenfordu koja već nekoliko godina na ovom univerzitetu vodi kurs koji je inače sama osmislila „Nauka o snazi volje“.
Suštinski, volja predstavlja našu sposobnost da odolimo kratkotrajnim iskušenjima u cilju postizanja dugoročnih rezultata ili pobedu one strane u nama koja govori da uradimo ono što znamo da je dobro za nas, a ne ono što trenutno želimo da uradimo i što trenutno donosi olakšanje.
Neuronaučnici danas znaju ono što drevna nauke joge zna odavno, a to je da je volja mišić i da se kao i svaki drugi mišić može razvijati. To da nismo osuđeni na to koliko nam je volja snažna u ovom trenutku, već da je možemo razvijati je zaista ohrabrujuće saznanje koje ostavlja prostor i uliva nadu da mnogo toga možemo da učinimo za sebe.