Postoje podaci koji govore da su mnogi naučnici i umetnici stvorili svoja dela tako što su ih bukvalno sanjali ili su sanjali snove koji su ih inspirisali da na javi uobliče svoj rad
Ovo nije nimalo čudno ako znamo da snovi predstavljaju poruke naše nesvesne psihe, odnosno mudrijeg dela ličnosti koji sadrži mnogo više informacija i saznanja nego naša svest.
Na primer, Mendeljejev periodni sistem elemenata nastao je u snu ovog naučnika. Postoje podaci da je njegov san bio veoma živopisan, sanjan u tri dimenzije i prepun različitih boja i da Mendeljejev nije, po buđenju, ipak uspeo sve da zabeleži.
Hemičar Fridrih Kekule je godinama pokušavao da otkrije strukturu molekula benzena. A onda je usnio atome kako u obliku zmija formiraju različite strukture. Video je kako jedna zmija grize svoj rep, formirajući prsten. Probudio se veoma uzbuđen, jer je shvatio da je struktura benzena u stvari zatvoreni prsten ugljovodonika. Usledila je Nobelova nagrada za ovo revolucionarno otkriće u hemiji.
Smatra se da je i Nikola Tesla kroz snove a pogotovo kroz vizije (one takođe predstavljaju sadržaje nesvesne psihe) dobijao rešenja nekih svojih naučnih dilema i ideje koje je, zatim, razmatrao na javi.
I na polju književnosti snovi su često velika umetnička inspiracija.
Drugi deo svog poznatog romana „Galeb Džonatan Livingston“, pisac Ričard Bah napisao je tek osam godina kasnije i to pošto je iznenada sanjao kako piše drugi deo romana i dovršava ga. Priču koju je sanjao, u potpunosti je iskoristio da zaista i dovrši svoju knjigu.
Naš književnik, Ljubomir Simović, objavio je knjigu “Snevnik” u kojoj su navedeni snovi koji su mu predstavljali i životnu i umetničku inspiraciju.
Na polju likovne umetnosti, postoje podaci da su mnoga dela Salvadora Dalija iznedrena iz njegovih snova a tu je i triptih Herunimusa Boša pod nazivom “Vrt uživanja”. Svim ljubiteljima slikarstva poznata je slika “San” Pabla Pikasa kao i istoimeno delo francuskog slikara Mark Šagala.