Naslovna / Putovanja / Prolećno krstarenje
DUNAVOM KROZ ISTORIJU
Prolećno krstarenje DUNAVOM KROZ ISTORIJU

Prolećno krstarenje
DUNAVOM KROZ ISTORIJU

Mnogo je vode proteklo od nastanka civilizacija koje su prve otkrile kolika je moć duge reke koja spaja čak deset evropskih zemalja. Tokom uzbudljivog krstarenja Dunavom odvešćemo vas na neverovatna mesta gde je on najširi, najduži i najdublji u čitavom svom toku

Dunav, mitska reka čudesne snage, još od praskozorja civilizacije bio je važan vodeni put, ali i prirodna granica među narodima. Mnoge nacije su nikle upravo na njegovim obalama jer je, uprkos svim svojim širinama, dubinama i ćudima, uvek uspevao da spoji nespojivo. Od izvora u Švarcvaldu do ušća u Crno more prolazi kroz čak deset evropskih zemalja u kojima se govori dvostruko više jezika, pa se i sada, kao i pre mnogo milenijuma, na tom prostoru sudaraju različite kulture, narodi, religije. Među njima je i Srbija, koja je ovu moćnu reku u svojoj prestonici venčala sa lepom Savom.
Dunav u Srbiju ulazi na svom 1433. kilometru, na tromeđi sa Mađarskom i Hrvatskom. Tok kroz našu zemlju dug je 588 kilometara, a za to vreme razvija se u brojne rukavce čineći jedinstvenu životnu oazu. Nad Dunavom je, između ostalih gradova, podignut i Petrovaradin, jedan od najvećih fortifikacijskih objekata u Evropi. Iznad njega je Fruška gora, nekad najviše ostrvo Panonskog mora, a predstavlja i široku plavu granicu između Srema i Bačke.

Dunav

Zora na Dunavu

Pogled sa reke. Lepota Dunava se možda ne može opisati, ali se zato može doživeti. U tome će vam pomoći i turističke agencije koje ovih dana otvaraju sezonu krstarenja drugom najdužom evropskom rekom. Putovanje kreće iz Apatina, Novog Sada ili Beograda. Mi smo rano ujutru krenuli iz prestonice, jednim od komfornih i specijalno za tu priliku napravljenih turističkih brodova. Iako turisti vole da piju kafu u kabini dok prolaze ispod Kalemegdana, pored kule Nebojša i pristaništa iza Pančevačkog mosta, nemojte propustiti jedinstvenu priliku da se palube vidite kako naš glavni grad izgleda sa reke. Prizor je zaista nestvaran. Ako vam je Beograd oduvek delovao kao prestonica sa lošim urbanističkim rešenjima i prljavim obalama punim zarđalih tankera i mulja, sigurno ćete promeniti mišljenje dok ga budete posmatrali sa Dunava. Jer, možda ćete, pri pogledu na kalemegdanske zidine, uspeti da se za trenutak vratite recimo u 3. vek pre nove ere, kada su ove prostore naseljavali Kelti i osnovali naselje kojem su Rimljani kasnije dali naziv Singidunum.
Dunav_01

Pogled sa broda na Kalemegdansku tvrđavu

Vinča i Belo brdo. Dunav će vas, potom, odvesti nešto dalje, do Vinče i arheološkog lokaliteta Belo brdo, gde se nalaze ostaci najvećeg praistorijskog nalazišta na ovim prostorima, koje je egzistiralo između 6200. i 5200. godine pre nove ere. Svetla boja ove lesne terase po kojoj je dobila ime skrenuće vam pogled na obalu, i veorvatno ćete i sami doći do zaključka zbog čega je baš na ovom delu Dunava nikla bogata vinčanska kultura, kojoj se izgubio svaki trag stolećima pre nego što su nomadska keltska plemena stigla do Beograda.
Dunav_02

Napuštene dereglije duž obala idealne za fotografisanje

Dunave, moje more… Dunav je pravi kameleon među rekama. Za čas ume da promeni svoje ruho, pa da od bistre plave vode postane zelen i mutan. Napuštene dereglije duž obala, koje nisu završile na grobljima brodova na nekom drugom kraju sveta, obrasle su grozdovima rđe i rečnom travom, ali to nimalo ne smeta čitavim jatima galebova koji su na ovim trošnim palubama pronašli dom ili bar kratak predah. Načičkani na starim brodovima, predstavljaju idealne modele za sve koji uživaju u fotografisanju prirode.
Sa broda pogled puca i na nekadašnju srpsku prestonicu Smederevo, danas veliki industrijski centar koji je u 15. veku osnovao despot Đurađ Branković. Kule opasane visokim zidinama ostaci su nekad najveće ravničarske tvrđave u Evropi, koja i u 21. stoleću izgleda impozantno kada je posmatrate sa reke. Dok se budete približavali još jednom srednjovekovnom utvrđenju, gradu Ramu izgrađenom na vrhu stene koja se sa severoistočne strane spušta ka Dunavu, obratite pažnju na suprotnu obalu. Tamo se već nazire Rumunija sa svojim „farmama vetrova“. Naime, susedna zemlja je moć reke i vremenskih prilika iskoristila na jedan vrlo praktičan način, pa se duž obala mogu videti visoke turbine, vetrenjače modernog dizajna, koje se neprekidno okreću proizvodeći električnu energiju.
Dunav_03

Pogled na Golubac sa reke

Tamo kraj Golupca jedno srce kuca… Bajkovita tvrđava impozantne arhitekture danas je sve što je ostalo od Golubačkog grada podignutog na strmoj, nepristupačnoj steni na desnoj obali reke, na samom ulazu u Đerdapsku klisuru. Njegovi osnivači verovatno su znali da je baš na tom mestu Dunav najširi i da neprijateljima koji nameravaju da napadnu sa reke neće biti nimalo lako da osvoje grad. Ako opčinjeni lepotama krajolika slučajno zaboravite gde ste, može vam se učiniti da se zaista nalazite negde na moru. Naime, kada je vodostaj visok, širina Dunava od Golupca do Rumunije može da pređe standardnih 2000 metara.
Golubačka tvrđava, koja se trenutno renovira, ima devet kula. Najnižu je prekrila reka kada je pre nekoliko decenija stari grad Donji Milanovac potopljen zajedno sa Adom Kale i okolnim selima zbog izgradnje hidroelektrane „Đerdap“.
Najviša, Glavna ili Šešir kula, ima osmostranu osnovu sa kružnim vrhom. O nastanku tvrđave ne postoje pouzdani istorijski podaci. Ne zna se ko ju je i kada zidao, ali je poznato da je vekovima menjala gospodare. Smatra se da je u današnjem obliku nastala u 13. veku, a prvi put se spominje kao ugarsko vojno utvrđenje. Zdanje već stolećima živi i zahvaljujući mnogim pričama i legendama. U tom nestvarnom svetu predanja susreću se grčke, rimske, dakijske i slovenske bajke, koje pletu čudesnu mrežu sastavljenu od mitskih bića i običaja, poput priča o izgubljenom blagu i okupljanju šumskih vila. Jedna od njih govori i o vizantijskoj kraljici Jeleni, koja je bila zarobljena na najvišoj kuli. Vreme je kratila hraneći golubove, pa se smatra da je upravo po toj legendi grad dobio ime.
Dunav_04

Ovde je Dunav najširi

Gvozdena vrata. Slučajno ili s namerom, tek, Golubac je sagrađen tačno ispred Gvozdenih vrata, što je drugo, svetski poznatije ime za najveću i najdužu evropsku klisuru probojnicu, Đerdap. Upravo tu, na ulazu u veliki nacionalni park koji delimo sa Rumunijom, Dunav je i najširi, i najuži, i najdublji. Ova preko 100 kilometara duga klisura, koju je stvorio Dunav u davna vremena kada je Zemlja dobijala svoj konačni izgled, vekovima predstavlja izazov za putnike, trgovce, ratnike i mirotvorce. Kapija između dve strane sveta, sa svojom bogatom istorijom i prirodom, zaslužuje posebnu priču, koju ćete pročitati već u nastavku naše dunavske avanture.

Tekst i fotografije: Snežana Ilić