Naslovna / Čuvari zdravlja / Sve ima svoju pozitivnu stranu
STRES – Šta je to, u stvari?
Sve ima svoju pozitivnu stranu STRES – Šta je to, u stvari?

Sve ima svoju pozitivnu stranu
STRES – Šta je to, u stvari?

Stalno pričamo o stresu, znamo da je svuda oko nas i svi smo ga bar jednom doživeli. Da li? Šta je u stvari stres, kakvo je to stanje? Hajde da ga upoznamo, da bismo ga lakše – pobedili.

Prvo, važno je da znamo da stres nije nužno „loša“ stvar. Dakle, ne treba ga uvek odbacivati, već primetiti da je tu, i iskoristiti. Da ljudi nisu sposobni da dožive stres, do sada nas više ne bi bilo na planeti. Stres je našim precima omogućavao da izoštre čula i budu spremni da reaguju na opasnost. Danas, da ga nema, ne bismo mogli da reagujemo recimo u saobraćaju, i izbegnemo nevolje.

Stres je prvenstveno fizički odgovor na neku pojavu, onu koju na osnovu naših htenja, uverenja, vizije, ne očekujemo. Stres osećamo kao vrstu napada na nas, telo se grči, sve u njemu ubrzava i sprema se za odbanu. Krv ključa, pa nas se zacrvene obrazi, čujemo lupanje srca, osećamo kao da će glava da nam eksplodira, i razne druge fizičke promene.

Takva reakcija organizma stvara nalet energije, koju ili usmeravamo tako da imamo koristi, ili pravimo štetu. Sve zavisi koliko smo sposobni da se fokusiramo i spremni za valjanu reakciju.

A kako da znamo da je valjana? Osim ako slično već nismo doživeli, ako recimo ne znamo da možemo da se opečemo, padnemo, povredimo sebe ili druge na bilo koji način, nema garancije. Razlog leži u tome što, fizički gledano, zbog svih promena u organizmu teže razmišljamo, funkcije u mozgu su nam svedene na minimum. A time teško i donosimo odluke najbolje za nas, one koje zovemo ispravnim.

Ali, reagovati je važno. Najgore što možemo da uradimo je da se pravimo da nismo pod stresom, da je sve u redu. Naše telo će govoriti drugačije. Tragovi stresa će se u nama gomilati i napraviti dugoročnije ili trajne posledice, kao što su recimo povišen nivo šećera ili krvi ili visok krvni pritisak.

stres

Najgore što možemo da uradimo je da se pravimo da je sve u redu

Šta znači – stres? Naučnici tu reč ne vole da definišu, s obzirom da je krajnje subjektivan osećaj šta izaziva stres i kako na njega reagujemo. Uostalom, ono što je za nekoga loš, drugome može biti stres koji pokreće i vodi ka uspehu. Recimo, skakanje iz padobrana.

Termin “stres”, koji danas koristimo, stvorio je Hans Seli (Hans Selye) 1936. godine, i definisao ga kao “nespecifičnan odgovor organizma na bilo koji zahtev za promenu”. On je izvodio razne eksperimente u laboratorijama (izlagao životinje trenutnim promenama, nagloj svetlosti, buci, toploti, hladnoći). Zaključio je da stalno izlaganje stresnim situacijama može prouzrokovati razne bolesti, kako kod životinja tako i kod ljudi, kao što su srčani i moždani udari, teška oboljenja raznih organa, recimo bubrega, čak i reumatoidni artritis.