Naslovna / Čuvari zdravlja / Moć adrenalina
HORMON STRESA I UZBUĐENJA
Moć adrenalina HORMON STRESA I UZBUĐENJA

Moć adrenalina
HORMON STRESA I UZBUĐENJA

Priroda se od samog postanka ljudske vrste pobrinula da zaštiti čovekovo telo od iznenadne opasnosti. Međutim, to ne bi bilo moguće bez različitih hemijskih supstanci koje prenose informacije kroz ljudski organizam. Među najznačajnije, svakako spadaju hormoni

Za stabilnost i harmoniju. Hormoni regulišu životne funkcije, počevši od toga da ubrzavaju ili zaustavljaju rast, regulišu naše raspoloženje – od razdraganosti do tuge, započinju ili sprečavaju programiranu ćelijsku smrt (apoptoza). Regulišu imuni sistem – bilo da ga aktiviraju ili zakoče. Takođe, upravljaju razmenom materija (metabolizam). Pripremaju telo za borbu ili beg. Imaju veliki upliv na sve faze života, uključujući pubertet, doba seksualne odnosno reproduktivne zrelosti, pa sve do menopauze i starosti. Da bismo zaokružili njihov izuzetan značaj, navešćemo podatak da pojedini hormoni mogu da izazovu lučenje drugih hormona, a sve u cilju da održe stabilnom unutrašnju sredinu ljudskog tela (homeostaza), što je preduslov za zdrav život.

Uloga adrenalina. Jedan od najvažnijih hormona je adrenalin ili epinefrin kojeg, pored noradrenalina, odnosno norepinefrina luči srž nadbubrežne žlezde. Adrenalin se otpušta u krvotok kao odgovor na iznenadni fizički ili mentalni stres, koji je posledica straha ili ozlede.
On se oslobađa kao odgovor na stimulaciju simpatičkog nervnog sistema. Signali za ubrzano stvaranje ovog hormona dolaze kada smo u stanju stresa, povećanog fizičkog napora, ili jače izraženih emocija – kao što je strah, ljutnja, bes, spremnost na borbu ili beg… Dejstvo noradrenalina je slično kao kod njegovog „parnjaka“, ali se razlikuje u zavisnosti od koncentracije. Oba hormona su slične hemijske građe i imaju slično delovanje u našem organizmu. Deluju na brzinu rada srca, kao i na snagu kontrakcije kojom srce pumpa krv u krvne sudove.

Mozak šalje signale. Kada je neka osoba ljuta ili uplašena, nadbubrežna žlezda šalje velike količine adrenalina u krvotok. Tada je „alarm“ uključen i mozak ima presudnu ulogu u proceni opasnosti, pa će se u jednoj situaciji odlučiti na borbu, a u drugoj na beg. Uslovno rečeno, to može da bude i povlačenje, odnosno izbegavanje sukoba ili konfliktnih situacija. Procena je subjektivna, pa će mnoge činjenice da utiču na odluku kolika je, recimo, realna opasnost. Zapravo, kolika je fizička opasnost, zavisi i od snage osobe koja se nalazi u takvoj situaciji, od njenog obrazovanja, životnog doba, pola, zdravlja, bolesti i niza drugih okolnosti – koje će dovesti do odluke da li se suprotstaviti, boriti, ili se povući. Svi mi se povremeno nalazimo u takvim situacijama. Češće ili ređe – to, opet, zavisi od mnogih faktora. Na primer, prilikom požara, pojedine osobe mogu da učine neverovatne stvari, čak da pomere ili podignu predmete koje normalno nisu u stanju. Zato se i kaže da su dobile natčovečansku snagu.

Adrenalin kao lek. Adrenalin može da se dobije ekstrakcijom iz životinja, ili da se sintetizuje. Koristi se u lečenju teške alergije, srčanog zastoja – za ponovno uspostavljanje rada srca (injekcija se daje direktno u srce!), kao i teških astmatičnih napada – opušta mišiće bronha i omogućava disanje.

Tekst: Prim. dr Dragoslav Lekić, specijalista ginekologije i akušerstva, magistar genetike