Naslovna / Kolumne / Ivana Đorđević / Kolumna
NISAM TI JA MALA, ZNAŠ!
Kolumna NISAM TI JA MALA, ZNAŠ!

Kolumna
NISAM TI JA MALA, ZNAŠ!

Da li je u ljubavi poželjno biti naivan ili dođe vreme i da porasteš

Kad čovek poraste isto želi kao i kad je bio mali. Da ga maze, paze i da to nema granicu niti uslovljenost bilo čime. Samo što s godinama dobije obzire, pa ga to sprečava da bude ono što jeste.
On je diplomata, a ona nije iz tog sveta. Ona se dvaput razvodila. On je u “srećnom” tradicionalnom braku.
Pogledi su se sreli… I trajalo to bogami pola godine, pa godinu, doteralo cara do duvara. Ili da se razvodi ili da se razilaze. Ona. Trpela, čekala, čitala članke o divnom ocu i suprugu, malo joj se smučilo, ali odstojala je to na nogama. Kako ljubav traži diplomatiju, ali ne trpi predugo taktiziranje, ona reši da ga otkači. Pa nek bude diplomata čovek kad voli i kad je za to plaćen. Kod nje je trebalo da voli džabe. Bez da ikome išta duguje i dođe. Samo da voli.

Ali nismo svi od istog materijala. Neki smo tvrđi i inatniji, neki smo diplomate i fleksibilni.
Prestane ona da se javlja. Bez reči i upozorenja ikakvog. Eto njega kroz nedelju dana da diplomatski priupita kakav je on to izdajnik kad ga nema na njenoj mapi.
– Ti nisi običan izdajnik, ti si veleizdajnik! – I spusti mu.
On se naravno od tog trenutka baca na njene prijatelje, majku, oca, sve one koji bi mogli da budu od koristi u diplomatskoj misiji kod nje. A ona ni da čuje! Vrhunac je kada je majka došla i rekla joj da eto ipak razmisli još jednom.
– A šta on kaže, sem što me voli? Da li bi se razveo i oženio mnome?
Majka je kaže, samo slegla ramenima. Nije znala tačan odgovor. Ali je naša dvaput udavana znala.
– Nisam ti ja mala, znaš. Kad zbog žene ne možeš da promeniš svet i ne možeš novi da joj ponudiš. Znaš ja sam bila naivna onoliko vremena. Više ne mogu.
I nije ovo stvar iluzija. I svet bajki. Jednostavno kad prestaneš da veruješ, ni čuda neće da rade.

Svi mi zaslužujemo ljubav. Nekada je naša ljubav zauzeta. Nekad je slobodna. Nekad je samo vreme loše, ali ako ima poente, desiće se i trenutak. Nekada treba dati sebi šansu da budeš naivan. Da voliš i želiš.
A ovo dvoje. Zajedno su. On se čak i preselio kod nje. Samo što više nije diplomata. Sad je samo srećan i zaljubljen čovek. A kako?
Pa najjednostavnije – došao joj je na noge, pojeo ponos i rekao joj koliko je voli. I pala je na to. Istog trenutka. Koliko god da je bila iznad naivnosti, dala je sebi šansu da vidi i ljubav.

Piše: Ivana Đorđević