U toku stresa se događa niz telesnih promena, dolazi do produbljenog i ubrzanog disanja, rasta krvnog pritiska, osećamo brži rad srca, tenzija u mišićima takođe raste. Cilj ovih promena je da se telo pripremi za borbu ili beg, kaže psiholog Marijana Vilimonović, osnivač Centra za regulaciju stresa PSIHOSOMA. Kako najčešće nema ni jednog ni drugog u fizičkom smislu, trebalo bi da umemo da prepoznamo ove promene i upotrebimo neku od tehnika relaksacije, kako bismo vratili fiziološke parametre u balans. Ne treba se tih promena plašiti, ali ni tolerisati na svakodnevnom nivou jer se ujedno luče i hormoni koji mogu negativno da utiču na naše zdravlje.
Koji organi najviše stradaju kada su ljudi u konstantnom stresu? Posebno kada je reč o konstantnim stresnim situacijama na poslu?
– U akutnom stresu najviše je opterećen kardiovaskularni, nervni i endokrini sistem. Kako se tada povećava mišićni tonus, napetost mišića može biti tolika da dovede go bolova u određenom delu tela, načešće vratu i ramenima. Ukoliko je radno mesto vezano za sedeći položaj, telo će biti dodatno operećeno i fizičkim i psihičkim faktorom. Nakon toga slede tenzione glavobolje i migrene izazvane stresom. Na duže staze, strada organ koji je predisponiran za oboljevanje kod određene osobe. Na to utiče način života, ishrana, genetika, tako da će se nekome stres odraziti na poremećaj sistema za varenje, nekome na kretanje, nekome na koži, endokrinim poremećajima ili poremećajem imuniteta čime postajemo podložni za česte upale ili razvoj nekog autoimunog oboljenja.
Simptomi stresa nekada podsećaju na predinfarktno stanje (bol, gušenje u grudima). Kako ipak možemo da ih razlikujemo?
– Kod osoba koje imaju kardiovaskularnih problema preporučuje se da izbegavaju stresne situacije, upravo zbog ovih promena koje ga prate i koje kada se pokrenu, odvijaju se do kraja. Zato se osim izbegavanja stresnih situacija savetuje svima, ne samo srčanim bolesnicima da ovladaju nekom od tehnika koje pomažu vraćanje fizioloških parametara u balans. Uz kontrolu disanja usporava se rad srca i smanjuje krvni pritisak , vraća cirkulacija ka periferiji, čime se telo vraća u optimalno stanje.
Da li neke stresne situacije mogu da budu korisne po zdravlje?
– Rekla bih da svaka stresna situacija može da bude korisna u psihološkom smislu. Ali po zdravlje ne mislim da imamo korist. Naše telo jeste u stalnim promenama i treba ga izlagati promenama, to je prirodno i mi smo deo prirode, ali iskakanje iz okvira u kome telo može optimalno da funkcioniše i u kome ne bi moglo duže vreme da funkcioniše, nije poželjno. Neki bi rekli da postoji pozitivan stres odnosno promena koja je dobra i poželjna ali to je već stvar terminologije. U psihološkom smislu pozitivan stres je uzbuđenje koje doprinosi efikasnosti, podizanju energije, koncentracije, motivacije da se neki posao dobro obavi.