Naslovna / Putovanja / Nešto drugačije / Decebal
ČUVAR GVOZDENE KAPIJE
Decebal ČUVAR GVOZDENE KAPIJE

Decebal
ČUVAR GVOZDENE KAPIJE

Ili kako se jedan bogati Rumun pre dvadesetak godina dosetio da usred Đerdapa napravi veliku turističku atrakciju za koju mnogi veruju da pripada spomenicima iz antičkog doba

Mogao je Dunav da bude tako veličanstven prolazeći i kroz neke druge predele Starog kontinenta, ali – nije. To vole da kažu svi koji žive pored ove čudesne reke, od njenog ulaska u našu zemlju na tromeđi između Srbije, Hrvatske i Mađarske, pa sve do Prahova, odakle duga plava magistrala nastavlja dalje, preko Rumunije. Posebno je interesantan tok Dunava kroz naš najveći nacionalni park. A geografski položaj Đerdapa uslovio je njegovu više nego burnu istoriju, koja i danas živi u arheološkim nalazištima, mitovima i anegdotama.

Rumunski Maunt Rašmor. Na krstarenje najlepšim delom Đerdapske klisure može se krenuti i iz Tekije, raja za sve pasionirane alase i nekad poznate turističke varošice dvadesetak kilometra uzvodno od Kladova. Odatle sam se i ja otisnula u posetu svim značajnim mestima kojih ovde ima na gotovo svakom koraku.
Kao da je htela da pomrsi račune ćudljivom Dunavu i na trenutak zaustavi vreme koje protiče zajedno s njim, nad vodom se izdigla još jedna istorijska priča, upisana u kamenom izrazu lica kralja koji je ovim prostorima harao otprilike dva milenijuma ranije. Ali, najveća klesana skulptura na evropskom kontinentu i treća u svetu ne pripada toj antičkoj epohi. Pre nešto više od dve decenije, kontroverzni biznismen i ljubitelj starine po imenu Josif Konstantin Dragan rešio je da sa one strane reke napravi rumunski Maunt Rašmor.

09a

Samo jedno Decebalovo oko ima 4,3 metra, dok dužina nosa iznosi sedam metara

Lik na krečnjačkoj litici. U pokušaju da, kao mnogi obrazovani i napredni ljudi svog vremena, utekne od totalitarnog režima ozloglašenog Čaušeskua, Dragan se na ilegalan način obreo u Srbiji, a potom prebegao u Ameriku. Tamo je stekao zavidno bogatstvo baveći se primenjenim dizajnom i hotelijerstvom. Nakon pada rumunskog diktatora odlučio je da se vrati u domovinu. Od vlasti je kasnije dobio dozvolu da u Đerdapskoj klisuri, o svom trošku, iskleše glavu poslednjeg dačanskog kralja Decebala. Jedna krečnjačka litica koja se uzdiže iznad manastira Mrakonija, nedaleko od gradića Oršava, na izlazu iz Malog Kazana preko puta Trajanove table, učinila mu se kao idealno mesto za ostvarenje ideje. Ali, nju nije bilo lako spovesti u delo…

Delo za Ginisa. Cele naredne decenije, dvanaest klesara-alpinista su na nepristupačnoj steni, uz pomoć pneumatskih čekića i tona dinamita, ucrtavali konture Decebalovog lica. Najpre je trebalo očistiti od stabala visoku liticu do koje se može stići jedino lađom. Sve vreme su živeli na brodu, radeći u dve smene. O težini posla dovoljno govori podatak da se mašine nisu mogle koristiti i da su pored snage vajarima bile neophodne i spretnost i hrabrost, jer im je od baze na pontonu do gradilišta bilo potrebno pola sata. Ipak, napravili su delo za Ginisa – džinovsku skulpturu visoku 40 metara. Samo jedno oko ima 4,3 metra, dok dužina nosa iznosi sedam metara.